Vrijednost brenda: U brendiranom svijetu važan je i osobni brending

Vrijednost brenda: U brendiranom svijetu važan je i osobni brending

Piše: -
osobni brending

Nosimo brendiranu odjeću, surfamo internetom na brendiranom laptopu, statuse na društvenim mrežama pišemo na brendiranom mobitelu… Živimo u brendiranom svijetu. Velika vjerojatnost da smo odabrali baš ‘taj brand’ leži u kvalitetnom brendiranju proizvoda i usluge te imidžu, kvaliteti i osobinama koje posjeduje brand, a kojima i mi težimo, jer vrijednost brenda u velikoj mjeri čine nematerijani aspekti. Stoga, stvaranje i održavanje brenda zahtijeva neprestano ulaganje u kvalitetu proizvoda i ponude ali i stvaranja emocionalne veze u smislu građenja odnosa, iskustva i povjerenja te dodatnih vrijednosti. Taktike kojima se koriste veliki i uspješni brendovi kako bi postigli svoje ciljeve, osigurali popularnost i stekli respektabilnost i pozitivan imidž, možemo primijeniti i na sebi samima – kako bismo od sebe izgradili kvalitetan osobni brend. U današnje vrijeme ovo je veoma važno za svakoga tko namjerava napredovati na osobnom ili poslovnom planu; biti zamijećen od strane uspješnih poslodavaca ili pak krenuti vlastitim poslovnim putem. Možda nekima zvuči okrutno ali – “ono ste što Google kaže da jeste”!

Što je osobni brending?

Posljednjih godina intenzivnije se spominje pojam osobnog brendinga. Uveo ga je Tom Peters još 1997. godine, no danas je taj pojam rado spominjana tema, pogotovo zbog novih i drugačijih načina življenja i tehnologije kojom smo zaokupljeni. Pojam se odnosi na informacije koje su o nama dostupne javno i na internetu, gdje značajnu ulogu imaju društvene mreže, koje gotovo svi koristimo i na kojima svojom voljom dijelimo podatke o sebi. U današnje vrijeme osobni brending sve više postaje obveza, a sve je manje opcija i ne odnosi se samo na poznate osobe, već i na nas ‘obične anonimce’ jer svi mi težimo građenju nekih novih veza – poslovnih ili osobnih.

Takvo nam okruženje donosi nove izazove, no istovremeno nam pomaže i odmaže. Sada se lakše i brže nego ikada prije možemo povezati s drugima, no konkurencija je velika, a vidljivost i javnost svega još je veća. Baš kao kada uđete u supermarket u kojem ste okruženi brojnim proizvodima. Kojeg ćete odabrati? Pa vrlo vjerojatno onaj proizvod koji se po nečemu ističe i nečime vas je osvojio, ili je poznat, vidjeli ste primamljivu reklamu i morate ga isprobati ili ste pak njegov vjerni kupac. Tako možemo gledati i na naš osobni brend. Što nas čini posebnima i na koji način se možemo istaknuti i izvući iz mase? Danas je to važnije nego ikada prije, a baš svi imaju priliku za to – razlika je samo u tome kako ćemo to iskoristiti.

U knjizi ‘Poslovne komunikacije’ autori Michael i Sandra Rouse spominju teoriju uloga, prema kojoj svatko od nas može postati ono što želi – ako igra željenu ulogu. Odnosno, ako se ponašamo na određeni način, tada to i postajemo i drugi nas tako doživljavaju. Za osobni brending prije svega važno je znati u kojoj ulozi se želimo naći, po čemu želimo biti prepoznatljivi i koje su naše snage i prednosti. Kao što se svaki uspješan proizvod na tržištu mora diferencirati ne bi li bio zamijećen, tako i osobni branding zahtijeva to isto: definiranje i eksponiranje onoga u čemu smo dobri (ili bolji od drugih), drugačiji i u čemu težimo postati još uspješniji. Sebe možemo promatrati kao projekt na kojem neprestano radimo i razvijamo ga u željenom smjeru, a da bi bio uspješan i primjećen postoji nekoliko načina koji nam u tome mogu pomoći.

Uloga i moć društvenih mreža u brendingu

Jedan od njih je pisanje bloga ili vođenje vlastite web stranice, a oboje može pomoći da drugima približite teme i interese koje vas zaokupljaju, o kojima imate nešto za reći. Osim što na ovaj način dajete priliku da drugi dobiju širu sliku o vama, također pokazujete u kojim područjima ste dobri, ali i spremni na njima dalje raditi i učiti. Profili na društvenim mrežama pomoći će pri bržem i lakšem povezivanju i na neki su način produžetak naše osobnosti, no kao što ćete vidjeti iz kasnijeg primjera u ovom tekstu, potrebno je biti oprezan, odnosno ‘ograničiti’ se na sadržaj kojim se nećete kompromitirati. Društvene mreže također će vas dobro rangirati na tražilicama i to je dodatan razlog za ograničavanje sadržaja na ono po čemu želite biti prepoznatljivi. Objavljujte sadržaje koji pokrivaju vaša područja interesa, a ako već morate objavljivati fotografije s pijanih i raskalašenih tuluma, pripazite na postavke privatnosti i vodite računa da takav sadržaj ne postane javno dostupan. Ukratko, kroz svoje online aktivnosti pokušajte se ponašati na načine koji će otkriti vaše prednosti, ekspertizu i vještine, što vas zabavlja, u čemu ste uspješni ili težite takvi biti, ograničite negativne sadržaje i vodite računa o tome kome se obraćate, tko je vaša ciljna skupina i tko sve može vidjeti vaše objave, kome one mogu biti važne.

Digitalni tragovi nas prate

Važno je imati na umu da su naši digitalni otisci svuda oko nas i gotovo ih je nemoguće sakriti jer ih ostavljamo iz minute u minutu, svake sekunde naše online aktivnosti. Ako smo nepažljivi, iza sebe ćemo ostaviti negativne tragove jer imidž i reputacija koje o sebi stvaramo ovise o načinu našeg predstavljanja. Čak i onda kada se ne trudimo ostaviti neki poseban dojam, drugi ga kroz naše ponašanje kreiraju i donose zaključke o nama.

Naše osobni brending čini mnoštvo identiteta koji nas definiraju: možemo biti studenti ili biznismeni, slušati rock ili jazz, voljeti filmsku dramu ili akciju, putovanja na mediteranska mjesta ili preferirati hladne dane i skijanje… Identitet možemo promatrati kao mozaik sačinjen od različitih dijelova onoga što nas definira i kako nas drugi mogu vidjeti i ponešto zaključiti o nama. No, sami biramo koje ćemo dijelove mozaika i u kojim situacijama više ili manje istaknuti kako bismo se što lakše uklopili.

U stvaranju osobnog brendinga neki su gladni pažnje

Upravo zbog tog ‘uklapanja’ korisnike društvenih mreža često se naziva površnima, plitkima i taštima, vječnim lovcima na malo tuđe pažnje pri čemu neki pribjegavaju kompromitiranju samih sebe ne bi li se uklopili i postali dio zajednice. Primjer star tek nekoliko dana za Taco Bell činio se kao noćna mora nakon što je u javnost iscurila fotografija jednog njegovog zaposlenika koji ponosno pozira pred fotoaparatom dok na radnom mjestu liže (da, liže!) Taco Bell tortilje. Informacija o ovome na društvenim se mrežama proširila brzinom svjetlosti, a neukusna zafrkancija zapravo se pokazala većom noćnom morom za mladića nego za Taco Bell – dobio je otkaz. U ovom je primjeru virtualna nepažnja imala negativnu posljedicu za sada već bivšeg zaposlenika Taco Bella, a osim toga, sporna fotografija ostat će trajna digitalna mrlja za njega.

Osobni brending
Bivši zaposlenik Taco Bella fotografiju je objavio na svom profilu, a ona je došla do zida službene fan stranice lanca restorana. Taco Bell se ogradio od incidenta i pokušao uvjeriti fanove da hrana s fotografije nije servirana.

Brending tvrdoglave generacije Y

Danas svi guglamo i pretražujemo, a to rade i naši potencijalni poslodavci, klijenti pa čak i prijatelji i poznanici. Naše aktivnosti na internetu sve su brojnije, a online identitet i reputacija već su sada relevantni za dobivanje posla, a u budućnosti bi to moglo biti čak i presudno jer neke prognoze najavljuju da bi poslodavci svoje potencijalne zaposlenike učestalije mogli pratiti na društvenim mrežama. No, generacija Y i dalje toga nije u potpunosti svjesna.

Young People’s Consumer Confidence (YPCC) Indeks, koji pokriva 6000 mladih od 16 do 34 godine u šest zemalja (Velika Britanija, SAD, Kina, Nigerija, Indija i Brazil), pokazao je da ova dobna skupina (dvije trećine ispitanih) nije previše zabrinuta oko načina na koji koristi društvene mreže i činjenice da određena ponašanja mogu smanjiti šansu za dobivanje posla u budućnosti. Čini se da je generaciji Y važnije prilagoditi online profile na način koji će se svidjeti njihovim prijateljima i poznanicima, no ne i potencijalnim poslodavcima ili suradnicima, bez obzira što je istraživanje pokazalo da jedna od deset mladih osoba bude odbijena od strane poslodavca zbog neprikladnog profila na društvenim mrežama.

Još jedno istraživanje koje ispituje istu temu proveo je ExecuNet 2012. godine, a rezultati su pokazali da ‘digitalna prljavština’ itekako može naštetiti pri poslovnom uspjehu. Čak 90 posto poslodavaca potencijalne kandidate za posao pretražuje putem online tražilica kako bi saznali što više informacija. 50 posto ispitanika eliminiralo je određene kandidate zbog negativnih informacija koje su pronašli o njima i njihovih neprikladnih objava na društvenim mrežama. Ovakva pretraživanja poslodavcima pomažu da dobiju što širu sliku o potencijalnim zaposlenicima, a 82 posto ispitanih poslodavaca potvrdilo je da su pozitivnije gledali na kandidate o kojima su pronašli pozitivne i nekopromotirajuće sadržaje.

Dva svijeta, ista stvarnost

Nekada je za ostavljanje dobrog dojma bio dovoljan fizički kontakt. U današnje vrijeme društvene mreže i internet to nam otežavaju. Iako neki korisnici još uvijek odvajaju fizički svijet od onog virtualnog, granica između ta dva svijeta sve je tanja, kao i odnos između privatnog i javnog. Naše online radnje u velikoj su mjeri dostupne svima koji žele saznati nešto više o nama. Stoga je osobni brending veoma važan, bez obzira na naš cilj: želimo li stvoriti imidž nekoga u koga potencijalni i budući poslodavci ili suradnici mogu imati povjerenja i ozbiljno ga shvatiti ili se na društvenim mrežama samo zabavljamo i kratimo slobodno vrijeme. Način na koji to činimo zauvijek ostavlja tragove na virtualnoj mapi.

Reduciranje negativnog i neprikladnog sadržaja ne znači da se moramo cenzurirati, postati uštogljeni i prikazivati se u savršenom svjetlu bez najmanje mrlje – takvo što ne postoji. Prije svega, osobni brending se odnosi na autentičnost i posebnost pojedinca, iskrenost u nastupu. Kao što je Dr. Hubert Rampersad u svom tekstu na ovu temu istaknuo: “Autentičan osobni brending je putovanje koje vas vodi do sretnijeg i uspješnijeg života. Osobni brand uvijek bi trebao reflektirati vaš pravi karakter i trebate ga graditi na vašim vrijednostima, snagama i posebnostima”. Ako radite suprotno, smatra Rampersad, fokusirate se isključivo na prodaju samih sebe i promociju, bit ćete precipirani kao sebični egocentrici, a vaše brendiranje bit će umjetan i prljav posao.

Foto: Pixabay