Timber by EMSIEN-3 LTD
Tagovi Članci tagirani s "Internet"

Internet

Piše: -
Britanci sve manje troše na tisak, a sve više na TV i internet

Internet nije spriječio ljude da troše novac na medije, već je samo utjecao na premještanje tog novca iz tiskanih izdanja. Čak ni ideja da je na webu sav sadržaj besplatan nije utjecala na cijelu sliku o smanjenju izdataka za medije. Kao što analiza proteklih šest godina pokazuje, internet je upravo promijenio ono na što ljudi troše svoj novac.

Udio prosječne tjedne potrošnje na novine i časopise od strane britanskog kućanstva je pao između 2007. i 2013. godine, ali je iznos koji troše na sve medije kao cjelinu ostao približno isti.

Podaci iz Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je tijekom sedam godina, od 2007. do 2013., prosječni iznos koji su kućanstva trošila na novine i časopise te udio ukupnog dohotka kućanstva pao u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Udio prihoda koji su trošili na novine tjedno je padao sa 0,4 posto na 0,31 posto, dok je udio potrošen na časopise padao sa 0,19 posto na 0,15 posto.

Britanci sve manje troše na tisak, a sve više na TV i internet
Fotografija: www.themediabriefing.com

Podaci se odnose na brojke o ‘troškovima života i hrane’ i ankete koje je provedena u obliku dvotjednog dnevnika koji su ispunila odabrana domaćinstva te provedenog intervjua. Unutar navedenih rezultata ne postoji posebna kategorija za digitalna i tiskana izdanja, tako da je moguće kako neki od ispitanika pod kupnjom nisu podrazumijevali samo časopise i novine nego i onu drugu kategoriju koja uključuje određene izdatke za online izdanja novina.

Unatoč navedenom padu potrošnje, iznos koji kućanstava troše na medije ostao je statičan, ili se čak i povećao, ako se uzmu u obzir povećani izdaci za kategoriju ‘TV, video, satelitski program, kabelska televizija i TV licence‘.

Britanci sve manje troše na tisak, a sve više na TV i internet
Fotografija: www.themediabriefing.com

Druga kategorija koja bilježi povećanje iznosa potrošnje i udjela potrošnje kućanstava je kategorija koja uključuje poštanske i telekomunikacijske usluge. Od 2010. je zabilježen rast internetskih pretplata i usluga, koje se od tada vidno povećavaju u odnosu na prethodnu godinu. Dvije godine kasnije, 2012. godine je zabilježeno kako su britanska kućanstva u prosjeku povećale potrošnju za internet pretplatu, koja je dostigla razinu na kojoj je bila potrošnja za novine i časopise.

Britanci sve manje troše na tisak, a sve više na TV i internet
Fotografija: www.themediabriefing.com

Od 2008. godine prosječna cijena novina u Velikoj Britaniji se više nego udvostručila, što ukazuje na pad iznosa potrošenog na novine, iako je se ovdje postavlja pitanje o tome jesu li povećane cijene imale sveukupan negativan učinak na ubrzavanje odmaka od kupnje tiskanih izdanja.

Na kraju, rezultati pokazuju da je relativni udio prihoda kućanstava utrošen na hranu ostao relativno konstantan, te da siromašnija kućanstva troše veći udio na bitne stvari poput hrane, a manje na kulturu kao što su novine i časopisi. To samo po sebi nije iznenađenje, ali kao što realna vrijednost plaća pada dva posto godišnje od 2008. godine, kućanstva pri potrošnji biraju prioritete ovisno o potrebama.

I na žalost za izdavače u Velikoj Britaniji, ali i cijelom svijetu, čini se da tiskana izdanja ne spadaju na užu listu prioriteta pri kupnji, dok se televizija i internet smatraju važnijima nego ikada.

Fotografija: Adrian Clark

Piše: -
Internet sadržaj
Foto: accordingtomonsanto.wordpress.com

Piše: Siniša Malus

Informirati se na internetu istodobno je i najlakše i najteže. Ako imate vremena i znate što želite, onda je to najbolji način informiranja danas, ako vremena nemate i ne znate gdje trebate ići, patit ćete od viška nepotrebnih i nepreciznih informacija. Internet je, kako mu se obično tepa, najdemokratskiji medij. No, kao i kod političke demokracije, to podrazumijeva vladavinu mediokriteta. S tim da se pojam “mediokriteta” s godinama sasvim srozao pa “mediokriteti” iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća izgledaju sasvim poželjno u usporedbi s ovima koje na sceni gledamo danas. Pa i u medijima.

Pet godina već se bavim internetskim medijem aktivno, kao suvlasnik jednog portala koji se zove SEEbiz i koji ima ambiciju informacijama pokrivati cijeli prostor onoga što zovemo “bivša Jugoslavija”. U tom kontekstu, tek nekoliko portala na ovim prostorima pokušava zahvatiti tako ambiciozan dio kolača, većina je svedena na lokalne okvire i niše u kojima pokušava stvoriti ono što obično zovemo “brend”.

Što se tiče sadržaja i stila koji dominira portalima, situacija baš ne stoji dobro. Već površnim svakodnevnim uvidom može se steći jasan dojam kako većina teži nekakvom “nabrijavanju” sasvim običnih i prosječnih informacija. Posebno se to odnosi na informacije iz crne kronike koje su posljednjih mjeseci i godina postale dominantan sadržaj na dobrom dijelu portala koji se žele zvati “općim”. Tu je možda najdalje otišao Jutarnji.hr koji ne propušta baš niti jednu priliku da ne bi u naslovu vijesti terorizirao čitatelje obaveznim uskličnicima i velikim slovima koji bi valjda trebali “podebljati” dojam. Zapravo, normalnog čitatelja to odvraća od čitanja i stvara odbojnost prema tekstu koji ponekad ni izbliza nije toliko “nabrijan” kao naslov. Imamo i neke druge nesuvisle slučajeve, recimo Net.hr koji inzistira na naslovima iz kojih se ne može razaznati baš ništa kršeći tako jedan od osnovnih postulata novinarstva da naslov treba jasno govoriti o čemu se radi u tekstu.

U svakom slučaju, pozitivnih iznimaka ipak ima. Nažalost, to su alternativni i neovisni portali kojima za širi utjecaj nedostaje, naravno – novac. U svemu ostalome, mogu služiti kao primjer ostalima, puno jačima od sebe. U Hrvatskoj su to H-Alter i Lupiga, u BiH tacno.net, u Srbiji E-novine i Pescanik.net. Inzistirati na činjenicama i profesionalizmu danas nije roba koju ćete lako prodati. Upravo suprotno, ovo vrijeme kao vjerojatno nikad prije, srozalo je medije na razinu pukih megafona koji “viču” informacije koje se podudaraju u više od 95% sadržaja. Prilično je teško raditi u okolnostima kada obljetnica rođenja jednog književno-novinarskog barda kakav je bio Veselko Tenžera bude zabilježena samo na SEEbizu ili kad tek nekoliko medija posveti nešto više od puke informacije o smrti Blagoja Adžića, jednog od glavnih pokretača ratova na ovim prostorima.

Za sve ostalo, tu je Facebook. Ukoliko na listi prijatelja imate ponekog medijskog fanatika (u kakve ubrajam i sebe), dovoljno je pratiti njegove postove i bit ćete informirani. Takvih na svojoj listi imam nekolicinu, pa mi, htio to ili ne, informacije jednostavno cure ekranom. Zato Fejs i društvene mreže općenito ostaju prostor najveće medijske demokracije danas.

PRONAĐITE NAS I OVDJE

1,243FanovaLajkaj
87Pretplatnika+1
723PratiteljaZaprati