Praćenje trendova: Europska unija na društvenim mrežama

Praćenje trendova: Europska unija na društvenim mrežama

Piše: -
Europska unija na društvenim mrežama

U nedjelju 22. siječnja održava se referendum o pristupanju Europskoj uniji. Hrvatska, odnosno predsjednik Ivo Josipović i sada bivša premijerka Jadranka Kosor su 9. prosinca 2011. u Bruxellesu potpisali Ugovor o pristupanju s predstavnicima članica Europske unije. Hrvatska bi tako 1. srpnja 2013. trebala postati punopravnom članicom EU.

U hrvatskim medijima nismo mogli puno saznati o samoj Uniji i o događanjima u zajednici u koju ćemo ući. Više se govorilo o prednostima za Hrvatsku te o nužnosti ulaska u ovu zajednicu. Da bi se dobilo cjelovitu sliku, potrebno je dobiti informacije o događanjima u drugim zemljama EU te u njenim institucijama. U posljednjih nekoliko mjeseci gotovo da se nisu navodila nikakva pitanja koja pokreću zemlje članice i odgovori koji bi mogli interesirati građane, bilo da je riječ o euru, načinu izbora članova parlamenta, gospodarskim potezima ili nečem drugom. U tom trenutku počeo se javljati i val jednostranih informacija, dezinformacija, nagađanja što je možda i uzrokovalo pojavu euroskepticizma. U nekoliko rijetkih talk-show emisija mogli smo vidjeti da zapravo vrlo malo znamo o uvjetima ulaska u Europsku uniju te kakvo je trenutno stanje u toj zajednici europskih država. Nažalost, građani u malobrojne raspravu nisu ni bili uključeni iako se pitanje ulaska tiče upravo njih. Na referendum će možda izaći većina, no o tome što im Europska unija nudi kao njezinim budućim građanima postoji velika dvojba.

Iako se mladima u Hrvatskoj najčešće predstavlja velika europska budućnost uz argumente poput većih mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja, putovanja zapravo si mnogi od njih postavljaju pitanja kakav je život već postojećim građanima Europe i hoće li njima biti bolje ili gore te u kom pogledu. Odgovor se nažalost često ne nalazi. Upravo bi Europska unija i njene institucije trebali uspostaviti bolju vezu sa mladima, pogotovo uz pregršt mogućnosti koje danas nudi internet. Prema istraživanju agencije Ipsos Puls provedenom za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na referendum bi izašlo od 62 do 80 posto građana. Za ulazak Hrvatske u EU izjasnilo bi se 56 posto građana, 33 posto bi bilo protiv, a preostalih 11 posto još je neodlučno.

Naravno, Europska unija na društvenim mrežama, onim neodlučnima bi trebala pružati dodatne informacije koje bi građane mogle zanimati. Europska unija je aktivna na Facebooku, YouTubeu ili nekom drugom kanalu. Bez obzira na to što su prisutni na gotovo svim društvenim medijima, ali još uvijek nisu stvorili pravilan ton komunikacije na internetu. EU mediji su previše službeni i uglavnom nude službena izvješća ili prenose izjave određenih čelnika institucija. Nema nikakvih ideja ili razgovora o temama koje se tiču Europske unije i njenih članica, a da nisu isključivo vezani uz odluke i službenu raspravu. Možda bi se na Facebook stranicama EU trebalo raspravljati i o gospodarskoj situaciji u članicama, zdravstvenim pitanjima, obrazovanju i problemu zapošljavanja mladih, a ne samo lijepiti na zid informacije o novim članovima parlamenta i raspravama koje se vode u institucijama EU.

Dobar primjer aktivnog Janeza Potočnika

Dobar primjer komunikacije na društvenoj mreži je stranica slovenskog političara Janeza Potočnika, EU povjerenika za okoliš. Stranica ima oko 1600 lajkova, a gospodin Potočnik na njoj dijeli informacije o sebi, Sloveniji, Europskoj uniji, zbrinjavanju otpada, ekonomiji, zdravlju, kuhanju, a na zid svoje stranice je  17. siječnja zalijepio poveznicu o početku arbitražnog procesa između Hrvatske i Slovenije. Twitter kanala Europske unije ima više od 30 te su također često prezagušeni, s previše nerelevantnih informacija za građane. Često svoj službeni Twitter kanal imaju i neki od povjerenika kao što svoju Facebook stranicu ima i Potočnik. Potpredsjednica Komisije Neelie Kroes prisutna je na svim društvenim mrežama, a na svom Twitteru je čak naglasila da njene kanale vodi njen tim i ona. Europska unija je tek prošle godine donijela službenu politiku koja ujedno postavlja članovima Europske komisije smjernice za društvene mreže. Prema njima:

“Stručno osoblje Komisije može sudjelovati na društvenim mrežama na osobnoj razini, ali moraju imati na umu da su oni uvijek osoblje vezano propisima. Također, na internetu”.

Također, Europska komisija je u navedenoj politici naznačila da će društvene mreže koristiti u tri svrhe: za komunikaciju o političkim prioritetima, kampanjama te za već navedenu osobnu komunikaciju članova Komisije. Postoji i veliki broj videa na YouTubeu i fotografija na Flickru koji su službena multimedija Europske unije. Ipak, uz svu prisutnost Europske unije na društvenim mrežama, prosječan Hrvat kao korisnik istih može vrlo malo saznati o toj političkoj organizaciji. Ako bi se i potrudio saznati nešto više na nekom od njenih društvenih medija to bi predstavljalo veliko opterećenje jer je Europska unija podijeljena na previše kanala na kojima je komunikacija nepersonalizirana.

Foto: Pixabay