Kako je nastao Facebook: Kratka povijest društvenih mreža

Kako je nastao Facebook: Kratka povijest društvenih mreža [2.dio]

Piše: -
kratka povijest drustvenih mreza

Kao što sam i obećao, donosim vam drugi dio ‘Kratke povijesti društvenih mreža‘. Tekst sam zbog njegove veličine i lakšeg čitanja morali podijeliti u dva dijela. Stoga, prije nego što nastavite čitati, ako već niste, pročitajte prvi dio u kojem sam objasnio nastanak koncepta društvenih mreža te svega što je dovelo do SixDeegresa – prve, prave društvene mreže u povijesti.

Kako je Myspace iskoristio i ‘uništio’ Friendster?

Zanimljiva priča vezana je uz osnivanje MySpacea, prve mreže koja je uspješno prešla granice Atlantika. Naime, njen suosnivač, Tom Anderson (drugi član dua je Chris DeWolfe) bio je gorljivi korisnik Friendstera i jedan od njegovih najvećih kritičara. Za njega, Friendster je bio previše spor, a posebno ga je živcirao negativan stav prema lažnjacima.

Anderson je želio tu publiku dovesti na svoju stranicu. Bio je liberalnog stava; odlučio je na MySpaceu dopustiti baš sve što njegov korisnik želi, bez ograničenja i zabrana. 15. kolovoza 2003. godine MySpace je pokrenut, a na njemu ste mogli, osim otvaranja klasičnog profila, objavljivati blogove ili igrati igre. Zvuči poznato? Osim toga, za otvaranje profila nije vam trebala pozivnica nekog postojećeg člana, a jednako tako niste trebali navesti niti pravo ime niti biti stariji od 18 godina.

Međutim, ono što je u potpunosti revolucionariziralo cijelu priču u biti je, priznali su kasnije osnivači, bila obična pogreška. Naime, MySpace je imao programersku grešku zbog koje je svaki korisnik s malo znanja HTML-a mogao vlastiti profil pretvoriti u što god je htio. Članovi mreže odlično su to prihvatili te su u narednim mjesecima počeli uljepšavati svoje stranice. Bilo je tu predivnih rješenja, ali većina se svodila na blještavilo i vulgarne slike i natpise.

Osim toga, još je zanimljivija priča kako je MySpace postao glavni kanal za promociju malih bendova. Naime, kao veliki ‘partijaneri’ Anderson i DeWolfe bili su jako dobro povezani s losanđeleskom showbizz scenom kojoj su reklamirali svoj proizvod. Bendovi su vrlo brzo prihvatili MySpace kao efikasan i besplatan kanal promocije. Preko njih, odnosno njihovih fanova tinejdžera, ova društvena mreža u samo nekoliko mjeseci postala je jedna od najpopularnijih stranica u SAD-u, proširivši se ubrzo i na Europu.

Rastom novog, zanimljivog MySpacea, publika je vrlo brzo uvidjela da je Friendster prespor i previše zatvoren. Održati ga na životu nije uspio niti osnivač Napstera Sean Parker koji je bio fasciniran ovom društvenom mrežom. Nažalost, sa svojim klijentima i investicijama stigao je prekasno jer je Friendster već bio na izdisaju. Međutim, iskustvo koje je tamo dobio u sljedećih nekoliko godina učinit će ga planetarno popularnim. Kao desna ruka Marka Zuckerberga, Sean Parker bio je ključna ličnost u počecima uspona Facebooka. Parker je učio na greškama koje su učinili čelnici Friendstera. Te greške drugi put neće ponoviti.

Kako je nastao Facebook – pojam za društvenu mrežu?

U vrijeme kada je pokrenut Thefacebook.com u veljači 2004., MySpace je već imao više od milijun korisnika. Priča o Facebooku svima je dobro poznata. Harvardski student i izvrsni programer Mark Zuckerberg, zajedno sa svojim cimerima, pokrenuo je društvenu mrežu namijenjenu studentima njegovog sveučilišta. Samo ime dolazi od činjenice da je Zuckerberg fotoalbume studenata želio postaviti online gdje bi ih svi mogli vidjeti. Međutim, kada mu je fakultet zabranio koristiti se službenim fotografijama studenata, odlučio je omogućiti svima s harvardskom e-mail adresom otvaranje profila na Thefacebooku. Na taj način legalno bi zaobišao odluku fakulteta.

U samim počecima, ova mreža rasla je iz tri jednostavna razloga: Zuckerberg ju je kroz aplikacije učinio zanimljivom (npr. Facemash), utjecao je na dolazak novih korisnika pa je stranica bila stabilna i brza (na to je uvijek pazio), doveo je Seana Parkera. Upravo je Parker upoznao Zuckerberga s Reidom Hoffmanom, osnivačem LinkedIna i vlasnikom patenta za društvene mreže. Iako je Hoffman bio oduševljen Thefacebookom, ipak nije želio biti glavni ulagač, ali je predložio svog suradnika Petera Thiela. Baš će se Thiel, kao jedan od bivših menadžera i suosnivača PayPala, iskristalizirati u ključnu osobu za dovođenje kapitala u mladi Thefacebook.

Jednostavno, činjenica je da su sve mreže u prošlosti činile tri glupe greške: prebrzo su rasle, prebrzo su prodane velikim korporacijama (kao MySpace 2005., za 580 milijuna dolara prodan News Corporationu, op. a.), nisu imale plan zarade.

Facebook je upravo na svim ovim poljima pokazao zrelost. Naučio je iz grešaka prethodnika te se našao na točno pravom mjestu u pravo vrijeme. Kao mreža za studente na nova sveučilišta prelazio je planski, tek kada bi ostvario serverske zahtjeve za to. Peter Thiel u samim je počecima doveo odlične i bogate ulagače pritom poštujući Zuckerbergov zahtjev da se oni ne upliću u rad i poslovanje. Posljednje, ali i najvažnije, Zuckerberg je brinuo za korisnika. Uz već spomenutu brzinu učitavanja, pazio je i na to da reklame oglašivača previše ne upadaju u oči korisnika.

Njegova zamisao bila je u tome da mreža konstantno mora rasti, pa i unatoč tome što možda pritom ne zarađuje novac. Često se znalo dogoditi da odbije postaviti reklamu ako bi ona narušavala izgled stranice.

Poznata je jedna anegdota po kojoj je Pepsi želio platiti milijun dolara samo kako bi na jedan dan stranica poprimila boje i logo tvrtke. Zuckerberg, iako mu je trebao novac za nove servere, za takvo nešto nije htio čuti. Sve to činilo je investitore veoma nervoznima, ali mladi programer nikada nije odustajao od toga u pregovorima. Smatrao je, jednom kada dovoljno naraste, novac će doći sam od sebe. I bio je u pravu.

Facebook je bila društvena mreža kojoj su se korisnici stalno vraćali, a na njoj provodili više sati dnevno. Svaki put kada bi bilo najavljeno otvaranje registracije na nekom novom fakultetu, ljudi bi danima ‘brujali’ jedino o tome. Glas o Facebooku brzo se širio; svi su željeli biti članovi te mreže. Ipak, ovakav usporeni rast imao je svoju granicu, a konačna prekretnica stigla je 2006. godine kada je Facebook otvoren za sve ljude, a ne samo studente i školarce u SAD-u. Ipak, šlag na torti i konačni razlog zašto je Facebook danas najveća društvena mreža duguje se jednoj stvari – Zuckerberg je 2007. omogućio svakom programeru da osmisli i postavi aplikaciju na stranicu: ova jednostavna ideja omogućila je na tisuće igara i sustava bez kojih bi današnji Facebook bio neprepoznatljiv.

YouTube, Flickr, Twitter: ‘Moderno’ doba društvenih mreža

Paralelno s Facebookom, negdje početkom 2005. na internetu se pojavio i YouTube, stranica na koju su ljudi mogli uploadati, dijeliti i komentirati videe. Osnivači YouTubea su Steve Chen koji je jedno vrijeme radio u Facebooku, ali je odustao upravo zbog YouTubea; Chad Hurley te Jawed Karim. Od prvog videa ‘Me at the zoo‘ kojeg je snimio i objavio upravo Karim, stranica je narasla do gotovo neslućenih proporcija. Svake se minute na ovu mrežu uploada 72 sata videomaterijala, a sama stranica mjesečno ima više od 800 milijuna unique posjetitelja (podaci 2012., op. a.). Trenutačno, YouTube je druga najveća tražilica na svijetu iza Googlea, a nevjerojatnu važnost imala je i za društvo, posebice u Arapskom proljeću i neredima na Bliskom istoku.

Godinu dana nakon YouTubea, Jack Dorsey osnovao je Twitter. Dorsey je želio servis kojim bi mogao besplatno komunicirati s kolegama na poslu kao što je to slučaj s SMS porukama. Naime, Dorsey je ranije u karijeri imao tvrtku koja se bavila dispečerstvom (kurira, taksija,…) pa mu je ideja web alata kojim bi mogao kratkim porukama komunicirati s vozačima bila nasušno potrebna. Zbog svega toga osmislio je instant messaging sistem koji je uvelike podsjećao na AOL.

Međutim, 2006. godine odlučio je takav servis približiti svima; otvoriti ga za komunikaciju jednog korisnika s mnoštvom prijatelja. Prišao je šefovima tvrtke Odeo koji su se bavili telekomunikacijom i podcastingom i ponudio im Twitter, odnosno ‘twtrr’ kako se u početku ova društvena mreža zvala (inspiracija za ime bila je društvena mreža Flickr, a smislio ga je zaposlenik Odea Noah Glass, op. a.). Sve nakon toga je povijest.

Prvi tvit ikad poslan bio je onaj šefov u kojem je Dorsey napisao ‘Just setting up my twttr’. U sljedećih nekoliko godina Twitter je postao jedna od najvećih i društveno najutjecajnijih mreža na svijetu. Iako su njeni vlasnici u tom vremenu bilježili poslovne gubitke, brojni investitori poput Evana Williamsa, suosnivača servisa Blogger.com, bili su spremni investirati kako bi mreža opstala. Unatoč tome što je čak dvije godine ‘mlađi’ od Facebooka, Twitter je uz pomoć poznatih osoba koje su tamo otvorile račun doživio rapidni rast; danas broji više od 500 milijuna korisnika te je treća najveća društvena mreža na svijetu (podaci 2012. godina., op.a.). Više ne bilježi gubitke, a već nekoliko puta prošao je redizajn logotipa i stranice. Ipak, ostao je isti po onom što ga je proslavilo. Riječ je o jednostavnosti i brzini pa se Twitter često naziva i ‘SMS-om interneta’ i ‘bržim od potresa’ budući da informacije o potresu s jednog kraja neke zemlje stižu do drugog prije samog potresnog vala.

Geolokacijske društvene mreže – Foursquare

Koliko je važno biti u pravo vrijeme na pravom mjestu govori i priča o nastanku Foursquarea, najveće geolokacijske društvene mreže na svijetu. Naime, u veljači 2009. godine broj ljudi koji su koristili smartphoneove bitno je narastao. Na taj način i tehnologija je omogućila razvoj ideje o Foursquareu koja se dugo nalazila u glavama osnivača – Naveena Selvaduraija i Dennisa Crowleya.

Naime, Crowley je već 2005. godine imao razvijenu sličnu ideju imena Dodgeball. Ova mobilna aplikacija, raširena samo na području SAD-a, omogućila je korisniku da jednim SMS-om poslanim na taj servis odmah sazna gdje se nalaze njegovi prijatelji koji ga također koriste. Jednako tako, servis bi pokazao i što se zanimljivo može vidjeti u blizini. Shvativši što ima u rukama, Crowley je prodao Dodgeball velikom Googleu te se zajedno s novim kolegom Selvaduraijem bacio na stvaranje ‘punokrvne’ mobilne društvene mreže. Vrlo brzo nastao je Foursquare, aplikacija koja ima sve funkcije Dodgeballa uz dodatak sistema skupljanja bodova i natjecanja s prijateljima koji je osmislio i implementirao Selvadurai. Danas ova mreža broji oko 20 milijuna korisnika (podaci iz 2012. god., op. a.), a iako nije velika kao ostale prije spomenute, ipak ima veliki utjecaj na društvo pa je tako 16. travnja proglašen Danom Foursquarea koji su službeno prihvatili gradovi poput Istanbula, New Yorka i Seattlea.

A budućnost društvenih mreža je…!

Današnje vrijeme u internetskim se okvirima može nazvati zlatnim dobom društvenih mreža. Gotovo svakodnevno nastaju i propadaju nove. Neke donesu dobru ideju i opstanu (Instagram), neke iza sebe imaju bogatog vlasnika koji ih gura pa traju (Google Plus), a neke unatoč tome propadnu (Google Buzz).

Međutim, posljednja mreža koja je donijela ‘boom’ kakav se nije vidio od Facebooka zove se Pinterest. Riječ je mreži nastaloj prije samo godinu dana koja je iskoristila moć vizualnog i u potpunosti promijenila internetski prostor. Danas je tako sve više web stranica koja uzimaju ‘pinterestovski’ dizajn u kojem je fotografija stavljena u prvi plan. Kada danas promatramo, gotovo je nevjerojatno da se ovakve ideje netko nije dosjetio prije Bena Silbermana i Evana Sharpa. Njih dvojica dugogodišnji su prijatelji; Ben je oduvijek bio zaljubljenik u tehnologiju koji je prije Pinteresta razvio brojne aplikacije koje se nisu proslavile. S druge strane, Evan je po zanimanju arhitekt kojem je ideja o Pinterestu sasvim slučajno pala na pamet. Budući da je priroda njegova posla u skupljanju i mapiranju raznih skica, fotografija građevina koje će za inspiraciju koristiti jednog dana, poželio je imati mjesto na internetu na kojem će sve te fotografije moći posložiti, a zatim ih kada poželi, i pregledati.

Prva inačica Pinteresta nastala je 2010. godine, a tada ga je koristilo tek 5.000 ljudi. Koliko im je važno bilo mišljenje korisnika govori i anegdota da su svima u početku ponudili broj mobitela samo kako bi im ljudi mogli javljati svoje dojmove i kritike, a s nekima su se i osobno išli upoznati. Vrlo brzo, Pinterest se proslavio pa ga je magazin Time uvrstio na listu 50 najboljih web siteova u 2011. godini.

Danas, ova društvena mreža vrtoglavo raste te ima više od 25 milijuna korisnika, od čega su, zanimljivo, četiri petine žene. U ožujku 2012. godine vrijednost Pinteresta procijenjena je na 1.5 milijardi dolara, što i ne čudi budući da je ova mreža proglašena ‘kraljicom’ malih biznisa. Naime, neke su statistike pokazale kako na stranice malih obrta poput domaćeg Woohooa i modnih kuća, Pinterest dovodi više korisnika od YouTubea, LinkedIna i Google Plusa.

A što nam donosi budućnost? Barem u sljedećih nekoliko godina, društvene mreže bit će vladarice interneta. Facebook sa svojih milijardu korisnika ne misli tako brzo otići, Twitter je prevažan u svakodnevnoj komunikaciji, jednako kao i YouTube. Ipak, svijet više neće vidjeti mrežu koja će ga u potpunosti preuzeti kao ove prije spomenute. Ne, u narednih nekoliko godina predviđam društvene mreže koje će željeti doprijeti do uskog kruga ljudi, specijalizirati se za posebnu nišu. Nešto kao što je to Pinterest napravio kada se približio ženama ili pak Instagram hipsterima.

Fotografija: Jason Howie/Flickr