Six degrees i Friendster: Kratka povijest društvenih mreža

Six degrees i Friendster: Kratka povijest društvenih mreža [1. dio]

Piše: -
povijest drustvenih mreza

Većinu tehničkih izuma koje je čovjek napravio, napravio je kako bi bio što bliže svojim sunarodnjacima, obitelji i prijateljima. Jednostavno, čovjek je društveno biće koje raste i prosperira jedino ako je okružen drugim ljudima. Izum računala, a posljedično i interneta te društvenih mreža, samo mu je olakšalo svakidašnje druženje i rad.

Od prvog trenutka kada je izmišljeno moderno računalo, znanstvenici su shvaćali da se njegov puni potencijal može iskoristiti jedino ako je ono umreženo i povezano s drugim računalima, odnosno znanstvenicima. Dvije glave uvijek su pametnije od jedne, pa je mogućnost razmjene podataka i komunikacije sa suradnicima u drugim gradovima bila prilika koja se morala iskoristiti. Tako je 1968. godine u eseju “Računalo kao komunikacijsko sredstvo” napisano:

“Kakve će interaktivne online zajednice biti? Na većini područja činit će ih zemljopisno razdvojeni članovi, koji će katkad biti okupljeni u malenim skupinama, a katkad djelovati samostalno. To neće biti zajednice sa zajedničkom lokacijom, već zajedničkim interesima”.

Povijest društvenih mreža kreće s ARPANET-om

Jedan od autora ovog eseja bio je J.C.R. Licklider, zaposlenik ARPA-e, Agencije za napredne istraživačke projekte. Povijest društvenih mreža tako kreće 1971. godine kada su znastvenici iz ARPA-e poslali prvi e-mail koji je u sebi imao kratku poruku ‘qwertyuiop’, što su u biti prva slova na tipkovnici. Ono što je iz svega nastalo je ARPANET, preteča interneta te desetak godina kasnije Usenet – preteča današnjih foruma.

Upravo se Usenet, odnosno forumi smatraju prvim društvenim mrežama na svijetu. Naime, forumi su imali sve karakteristike današnjih društvenih mreža poput Facebooka i Twittera. Omogućavali su ljudima koji se međusobno ne poznaju da komentiraju različite teme, ulaze u debate i jednostavno se druže. Međutim, ono što je forume razlikovalo od današnjih društvenih mreža je činjenica da se ljudi nisu mogli povezivati, udruživati i pratiti kao što je to moguće danas.

Iako su na prvim forumima mogla nastati prijateljstva, ljubavi i poslovne suradnje, nedostajala im je ta najvažnija komponenta koju imaju sve današnje društvene mreže – opcija da s nekim postanete prijatelj ili partner zbog nekog zajedničkog interesa. Isto tako, jedna od važnih stvari koja krasi sve društvene mreže današnjice je činjenica da se na njih registirate svojim vlastitim imenom i prezimenom, a ne pseudonimom kao što je to bio slučaj u počecima (forumi, AOL, instant messengeri…).

Six deegres – prva, prava društvena mreža

Godine 1995. nastala je mreža Classmates.com na kojoj ste mogli potražiti svoje bivše školske kolege i s njima komunicirati. Međutim, opciju da se povežete, da postanete prijatelji ova stranica dobila je tek kasnije, kada ju je vidjela kod SixDegreesa. Bila je to prva, prava društvena mreža sa svim funkcijama koje imaju i one današnje. Otkud ime?

Vjerojatno ste već čuli za teoriju o šest stupnjeva razdvojenosti. Ona govori o tome da do svih ljudi na svijetu možeš doći u prosječno šest koraka. Naime, jedan čovjek može znati 100 ljudi, a svatko od tih 100 ljudi zna još 100 ljudi. Na taj način, kroz šest stupnjeva dolazimo do svih ljudi na cijelom svijetu. Tako se društvena mreža SixDeegres bazirala upravo na tom principu. Svatko se mogao registrirati na stranicu (obavezno je bilo pravo ime i prezime, a ne pseudonim) i u svoju mrežu preko e-mail kontakata pozvati ljude s kojima inače komunicira. Jednom kada ti ljudi prihvate vaš poziv oni vam postaju prijatelji na mreži iako nije nužno da se i sami registriraju na stranicu. Međutim, ako to učine vi s njima možete komunicirati ili pretraživati ljude u njihovoj mreži s kojima se također možete povezivati.

Upravo u ovom posljednjem je i poanta imena mreže – preko svojih prijatelja možete potencijalno doći do svih ljudi na svijetu. Njezin osnivač, Andrew Weinreich imao je ideju o najvećem online imeniku na svijetu; on je vjerovao da je njegova ideja toliko revolucionarna da će se svi ljudi na svijetu željeti registrirati i tako biti u mogućnosti doći do svake osobe s kojom želite poslovno ili bilo kako drugačije surađivati ili komunicirati.

SixDeegres je bio revolucionaran i po tome što je omogućio pretraživanje korisnika po njihovim zanimanjima ili interesima. Jednom kada bi našli čovjeka koji dijeli vaše interese dovoljno je bilo upitati nekog od zajedničkih prijatelja da vas ‘spoji’.

Pogađate, nešto slično danas koristi najveća poslovna mreža na svijetu LinkedIn. Iako danas stranica još uvijek postoji, SixDeegres je službeno propao 2001. godine, samo godinu nakon što je prodan jednoj većoj tvrtci za vrtoglavih 125 milijuna dolara. U najboljim danima ova mreža skupila je više od 3,5 milijuna korisnika. Glave su joj došli veliki troškovi poslovanja, skupi serveri i činjenica da se ova mreža jednostavno pojavila prerano.

Naime, u to doba rijetki su ljudi imali brzu internetsku vezu što je ovakav glomazan sustav učinilo presporim. Što je još zanimljivije, rijetki su imali i digitalni fotoaparat pa je tek malen broj profila uz ime i prezime imao postavljenu vlastitu fotografiju. U jednom intervjuu Weinrich je priznao da su željeli zamoliti korisnike da im poštom pošalju svoje fotografije koje bi ih zaposlenici tvrtke skenirali i postavljali na profile.

Novi uzlet – Friendster i LinkedIn

Negdje u vrijeme i nakon SixDeegresa nastale su brojne društvene mreže koje su se specijalizirale za razne niše: Match.com za traženje ljubavnih partnera, Ryze.com za poslovnjake. Međutim, nedostajala je mreža za tzv. obične ljude; one koji jednostavno žele komunicirati sa svojim prijateljima i preko interneta.

Tako je u veljači 2003. nastao Friendster. Njegov osnivač, Jonathan Abrams pokupio je ideju SixDeegresa o pravim identitetima korisnika, koji su, obzirom na razvoj tehnologije, sada puno lakše mogli pretraživati prijatelje, ali i postavljati svoje digitalne fotografije na profil. Vrlo brzo Friendster je prešao nekoliko milijuna korisnika, a o Abramsu su pisali svi vodeći tehnološki listovi toga doba. Prema nekim navodima, i sam Google je ponudio 30 milijuna dolara za otkup stranice što je Abrams, uvjeren u uspjeh – glatko odbio. Međutim, s vrtoglavim rastom krenuli su i prvi problemi; presporo učitavanje stranice (više od 20 sekundi), ali i velik broj ‘fakestera’, korisnika koji su otvarali profile za svoje ljubimce ili likove iz crtića. Politika tvrtke bila je takva da lažni profili nisu bili dopušteni, pa je mnogo truda zaposlenika trošeno na njihovo zatvaranje. Zbog tih troškova, Adams je potražio ulagače, a našao ih je, između ostalih, u ‘anđelu’ investitoru Reidu Hoffmanu.

Zanimljivo je da je Hoffman, vidjevši vrtoglavi uspon Friendstera, nedugo zatim odlučio i sam pokrenuti mrežu koju je nazvao LinkedIn. Hoffman je vjerovao kako si LinkedIn i Friendster ne mogu biti konkurencija budući da im je ciljana skupina sasvim različita. U samim počecima, LinkedIn je bio strogo poslovan; na njemu se mogao postaviti životopis, a fotografije su bile zabranjene. Osim što je ulagao u Friendster i osnovao LinkedIn, Hoffman je također bio važan i zbog toga što je od vlasnika SixDeegresa otkupio patent za društvene mreže, odnosno stranice koja omogućuje povezivanje korisnika i njihovu suradnju. Hoffman je u jednom intervjuu to nazvao ‘obrambenom kupnjom’. Naime, u to doba čelnici Friendstera, ali i veliki Yahoo željeli su otkupiti patent kojim bi, jednom kada bi ga se dočepali, mogli zabraniti sve druge društvene mreže. Hoffman ih je pretekao, platio 700 tisuća dolara i obećao kako takvo nešto nikad neće učiniti.

Zašto je propao Friendster i kako su na njegovom porazu profitirali MySpace, Facebook i YouTube saznajte u drugom dijelu priče o povijesti društvenih mreža

Foto: webtreats/Flickr