Javna televizija: Znate li tko su čelni ljudi HRT-a?

Javna televizija: Znate li tko su čelni ljudi HRT-a?

Piše: -
tko su čelni ljudi HRT

U posljednjih godinu dana, previranja na HRT-u ne prestaju. Bilo da je riječ o kolegama u Informativnom programu ili o čelnicima triju tijela HRT-a, u gotovo svim hrvatskim medijima djelatnici naše javne televizije se najčešće spominju u negativnom kontekstu. Često se pitamo tko su zapravo svi ti ljudi koji se spominju u člancima o ustroju Hrvatske radiotelevizije, koja je njihova funkcija i što oni zapravo rade ili bi trebali raditi. Pa krenimo redom.

Programsko vijeće u raspadu

Najvažnije tijelo HRT-a je Programsko vijeće. Vijeće ima vrlo važnu zadaću za javnu televiziju, a to je zastupanje i zaštita interesa javnosti provođenjem nadzora programa te unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa te medijskih usluga. Također, Programsko vijeće HRT-a sudjeluje u postupku izbora Uprave HRT-a i glavnih urednika. Trenutno ovo tijelo prolazi jednu od najvećih kriza unutar HRT-a. U posljednja tri mjeseca ostavku u Vijeću je dalo četvero članova. Prvu ostavku je u studenom prošle godine, nakon imenovanja glavnog urednika, podnijela dramaturginja Sanja Ivić. Tada je izjavila kako “smatra da izbor Brune Kovačevića nije dobar te da se više ne vidi u radu Vijeća”. U prosincu je iz vijeća izašao pisac i novinar Ante Tomić koji je bio nezadovoljan radom Programskog vijeća. Prošlog mjeseca je ostavku podnio i ravnatelj KBC Dubrava Milivoj Kujundžić koji se uključio u utrku za predsjednika HDZ-a. Zadnja je iz Programskog vijeća otišla teoretičarka medija Viktorija Car, također tvrdeći kako je nezadovoljna radom Programskog vijeća dodavši kako “Vijeće nije razumjelo svoju zadaću nadzora programa”. Iznijela je niz kritika vezanih uz njihov rad, a te su izjave pogodile neke od sedmero preostalih vijećnika pa se u medijima mogle čitati izjave poput one predsjednice Programskog vijeća HRT-a Nade Zgrabljić Rotar. Ona je iznesene kritike Viktorije Car nazvala “osobnim stajalištem i nizom paušalnih i neargumentiranih ocjena Vijeća, čiji je rad bio vrlo uspješan i zahvaljujući kojemu je HRT uopće mogao nastaviti raditi i baviti se programom, a nije se bavilo cenzurom”. No, ostaje pitanje kada će Programsko vijeće biti raspušteno jer je od 11 članova imenovanih od strane Sabora 4. ožujka prošle godine ostalo njih sedam, a same kritike članova koji su ih napustili govore da trenutni vječnici nemaju jasnu zadaću i ne promiču dovoljno programska načela HRT-a. Osim predsjednice u Vijeću su ostali Josip Čerina, Ivo Goldstein, Darko Grivičić,  Josip Jović, Branko Karabatić i Petar Lovrić.

Tko sjedi u Programskom vijeću?

Kada čitate ova imena sigurno se pitate tko su zapravo oni i zašto su odabrani. Važno je napomenuti kako se saborski klubovi nisu uspjeli dogovoriti o imenovanju sadašnjih članova pa je parlamentarna manjina predložila pet, a većina šest članova koji su prije toga dobili podršku civilnih udruga, institucija i građana. Oni bi zapravo trebali nadzirati rad HRT-a umjesto građana, odnosno predstavljati naše zastupnike na HRT-u. Zašto onda njihove kandidature i postupak izbora nisu javni te zašto tako malo znamo o njima samima? Ivo Goldstein je prilikom imenovanja sadašnjih članova napomenuo kako su oni kao članovi Vijeća “javne osobe i ako žele boljitak kuće, bolje je da su biografije javne nego da se išta od javnosti skriva prije ili nakon izbora”.  Ipak,  rijetki znaju da je predsjednica Zgrabljić Rotar zamjenica pročelnika odjela za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, ali i da je na prijedlog članova iz tadašnje parlamentarne manjine izabrana za predsjednicu. U Nacionalu smo nakon njena imenovanja mogli pročitati izjavu u kojoj predsjednica Vijeća jasno naglašava “rad Vijeća u interesu HRT-a i hrvatske javnosti, jačanje slobode govora i borbu protiv cenzure i autocenzure te paternalizma”. Zgrabljć Rotar je tada, u ožujku prošle godine, tvrdila da HRT nikad nije bio u težem položaju i da kuću obilježava gubitak vjerodostojnosti, nestabilnost uprave te kadrovski problemi. No, današnja situacija je puno gora. Vijeće je ostalo bez članova koji su se svojim pitanjima najviše zalagali za slobodu govora na HRT-u.

O sve većoj krizi na javnoj televiziji izjasnila se i nova ministrica kulture Andrea Zlatar te za Bussines.hr izjavila kako o krizi na HRT-u svjedoče i česti sukobi Programskog vijeća i Nadzornog odbora.

 “Prisutna je strukturna kriza u samoj instituciji, što dokazuje višak zaposlenih i loša organizacija rada. A tu je i kriza profesionalnih standarda, na što se upozorava godinama, kao i na negativnu selekciju kadrova”, rekla je Zlatar za Bussines.hr.

Priznala je kako je nezadovoljna kontrolom nad Programskim vijećem čiji članovi ne moraju odgovarati udrugama i institucijama koje su ih predložile. Zato ministrica predlaže da se za članove Programskog vijeća biraju televizijski i radijski profesionalci, a tek u manjoj mjeri predstavnici javnosti. S druge strane, upitan je sastav Nadzornog odbora čija je predsjednica Silvija Luks Kalogjera prošle godine u nekoliko navrata bila u sukobu s Programskim vijećem te se nisu mogli usuglasiti ni oko datuma sjednice na kojoj je trebao biti imenovan novi predsjednik Uprave HRT-a. Naime, Nadzorni odbor HRT-a prije svega nadzire poslovanje HRT-a, usklađenost poslovanja sa zakonima te kontrolira korištenje financijskih sredstava, nekretnina i imovine.

Što radi Nadzorni odbor?

Čini se da zakonodavcima, ali i onima koji su birali članove tog tijela nije sasvim jasno koja je temeljna funkcija Nadzornog odbora i tko bi u njemu trebao sjediti. Kako onda objasniti da je na mjesto predsjednice odabrana dugogodišnja novinarka i dopisnica HTV-a, dok su ostali članovi profesionalci izvan područja medija, a kamoli HRT-a (dva pravnika i jedan ekonomist). Na sjednici Sabora 4. veljače prošle godine za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Silvija Luks  Kalogjera, a za članove su izabrani Željko Čagalj, Orsat Miljenić i Zrinka Malašević. Biografije članova Nadzornog odbora nisu objavljene na službenim stranicama HRT-a iako je njihova funkcija izrazito važna jer o njihovom nadzoru financijskog poslovanja ovisi i cijela politika HRT-a; od planiranja programskog sadržaja pa do cijele perspektive razvoja i kvalitetnog informiranja. Inače, Silvija Luks Kalogjera je bila dugogodišnja nagrađivana novinarka HRT-a, dopisnica iz Pariza te diplomatkinja. Željko Čagalj i Orsat Miljenić su pravnici, a Ante Žigman je ekonomist i nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu financija.

Programsko vijeće izabralo je Brunu Kovačevića

Osim ova dva tijela u organizacijski sastav HRT-a spada i Upravni odbor te novije uspostavljena funkcija Povjerenika za korisnike usluga HRT-a. Članovi Uprave HRT-a se biraju dvotrećinskom većinom Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a, a za predsjednika Uprave početkom srpnja prošle godine izabran je dotadašnji privremeni glavni ravnatelj HRT-a Josip Popovac. Za članove su imenovani Marko Ugarković, rukovoditelj HRT-ove jedinice Prodaje te Zoran Mihajlović, nekadašnji ravnatelj Hrvatskog radija. Uprava između ostalog imenuje ravnatelje jedinica HRT-a pa je tako na svojoj zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici za ravnatelja HTV-a imenovan Damir Novinić, dok je za ravnateljicu Hrvatskog radija odabrana Ivanka Lučev. Na mjesto ravnateljice Glazbene proizvodnje postavljena je Sanda Vojković Smiljanić. Također, uprava daje prijedlog i o imenovanju glavnih urednika HRT-a pa je tako prošle godine za glavnog urednika HTV-a predložila Brunu Kovačevića, a Vladu Kumbriju za glavnog urednika Hrvatskog radija. Programsko vijeće je sa šest glasova za i pet protiv prihvatilo Brunu Kovačevića kao glavnog urednika dok je prijedlog Kumbrije za urednika Hrvatskog radija odbijen. Ova odbijenica imala je za rezultat osudu HND-a ali i od radijskih djelatnika koji su potvrdili da je za izbor Kumbrije glasalo 234 od 384 urednika, novinara i ostalog kreativnog osoblja Hrvatskog radija. HND je pak Brunu Kovačevića, imenovanog glavnim urednikom HTV-a, ocijenio “nekompetentnim za dužnost na koju je izabran”.

“Programsko vijeće HRT-a na taj je način postupilo upravo suprotno javnoj svrsi zbog koje je osnovano – dodatno je uništilo osnovne pretpostavke za neovisan i profesionalan rad novinara te drugih ‘kreativaca’ u tome mediju”, naveli su u priopćenju nakon imenovanja.

Ipak, možemo se nadati da ćemo vidjeti odgovarajuće rezultate rada novog uredništva HRT-a. Međutim, ako rezultati izostanu uvijek se možemo požaliti Povjereniku za korisnike usluge HRT-a. Inače, tako se zove nova funkcija osobe koju je HRT prošle godine uveo komunicirao s korisnicima. Na mjesto tog povjerenika izabran je umirovljeni novinar Hrvatskog radija Zvonko Šeb. Svoj posao komunikacije s korisnicima on uglavnom obavlja preko e-mailova, a sve to dok prima plaću od 6.400,00 kuna. Većina korisnika HRT-a koji su mu se obratili tvrde da Šeb “uglavnom odgovara na upite tako da javlja kome je proslijedio mail sa pitanjem”.  Na HRT-u postoji mnogo nelogičnosti kod izbora osoba na određene funkcije. I dok su neki u potpunosti sposobni za posao koji tamo trebaju obavljati, drugi su tu došli unatoč negodovanju struke i javnosti. Kako je ipak riječ o javnoj televiziji, zalažemo se za barem minimum transparentnosti imenovanja glavnih lica jer sve suprotno u javnosti stvara sliku o mutnim poslovima unutar ove medijske kuće. Na kraju priče i sam HRT izgleda kao vlak koji jednostavno nema pravog – vlakovođe.

Foto: Pixabay