Facebook i dalje kralj, Snapchat raste,…: Kratka povijest društvenih mreža

Facebook i dalje kralj, Snapchat raste,…: Kratka povijest društvenih mreža [3. dio]

Piše: -
kratka povijest drustvenih mreza

Kada sam prije malo više od dvije godine pisao ova dva članka o povijesti društvenih mreža, bio sam gotovo siguran da će glavne društvene mreže – Facebook, Twitter, YouTube, Google Plus, Instagram, Pinterest,… i dalje biti tu. Samo nešto bolje, zanimljivije, veće i isplativije za svoje vlasnike.

Iako će neki reći da je dvije godine premalo za novi članak o povijesti društvenih mreža, valja napomenuti kako je 730 dana (otprilike) jedna svjetlosna godina u ovoj branši. Što se sve promijenilo i kakvi su se novi igrači pojavili na tržištu?

Facebook kupio Instagram, WhatsApp, Oculus Rift,… Ima li kraja?

U vrijeme pisanja prva dva članka, a bilo je to krajem 2012. godine, Facebook je bio (i ostao) najveća društvena mreža na svijetu. Danas ga redovito koristi gotovo milijardu i pol ljudi, a prihodi u 2014. godini prešli su bruto domaće proizvode nekih manjih zemalja svijeta.

1. WhatsApp – povezivanje cijelog svijeta IM aplikacijom

Kako bi dodatno pojačao svoju poziciju na tržištu, Mark Zuckerberg je višak novca od izlistavanja na burzu, a riječ je o 104 milijarde dolara, uložio u kupnju aplikacija (Instagram, WhatsApp) i proizvoda budućnosti (Oculus Rift). Popularnu instant-messaging aplikacija WhatsApp, koju je u vrijeme akvizicije Facebooka koristilo oko pola milijarde korisnika, 19. veljače 2012. godine Zuckerberg je kupio za 19 milijardi dolara, što je tada bila najveća akvizicija u povijesti neke tehnološke kompanije.

“Ideja iza cijele priče je stvoriti grupaciju osnovnih internetskih servisa, koji bi bili besplatni za korištenje svugdje u svijetu. Facebook je tu prvi, kao alat za povezivanje, a WhatsApp na drugom mjestu, kao alat za komunikaciju. U ovu priču ušli bi npr. i servisi koji bi u svakom trenutku govorili kakva je vremenska prognoza. Svojevrstan ‘911 za internet’. To su stvari koje se u mojoj viziji, ne trebaju plaćati”, izjavio je Zuckerberg par dana kasnije na Mobile World Conference u Barceloni.

Sve ovo savršeno se slaže u globalnu priču o dovođenju interneta u sve dijelove zemaljske kugle – naziva Internet.org, čiji je začetnik i pokretač upravo Zuckerberg. U njegovoj ideji, cilj je na web dovesti dvije trećine ljudi koji zbog preskupih uređaja, cijene koju nude internet provideri ili manjka sadržaja na lokalnom jeziku i dalje ne vide sve benefite koje internet nudi. Cijela priča za sada je na dobrim nogama, pa bi valjalo vidjeti što će iz svega proizaći u budućnosti.

2. Instagram – vratio onaj stari ‘cool’ status Facebooku

Nekoliko mjeseci nakon kupnje WhatsAppa, Zuckerberg je prešao u novu ofenzivu te 9. travnja 2012. za jednu milijardu dolara kupio Instagram – mobilnu aplikaciju koja je u to vrijeme imala 30 milijuna iznimno vjernih i mladih korisnika.

Kevin Systrom, osnivač Instagrama, u cijelom je poslu zaradio čak 400 milijuna dolara, a istovremeno je mogao nastaviti raditi na aplikaciji zajedno sa svojim timom. S druge strane, Facebook je dobio vrhunsku foto-aplikaciju koja je najvećoj društvenoj mreži vratila onaj ‘cool’ status koji je imala kada je tek pokrenuta u ljeto 2004. godine na Harvardu.

3. Oculus Rift – gadget budućnosti

Ipak, cijela priča s akvizicijama nije tu stala (a vjerojatno niti neće). 2014. godine Facebook je krenuo po novi gadget budućnosti – Oculus Rift, uređaj za simulaciju virtualne stvarnosti, koji je zadivio cijeli internetski prostor kada je na Kickstarterovoj kampanji prikupio 2,4 milijuna dolara. Prava proizvodnja nije niti krenula kada se u priču uključio Facebook te za dvije milijarde dolara otkupio cijelu tvrtku Oculus VR i pravo na korištenje proizvoda.

Internetska zajednica je poludjela jer je smatrala kako su ih pokretači Oculusa – prevarili. Naime, nakon što su na Kickstarteru dobili novac za pokretanje cijele priče, ljudi su smatrali kako će ovom kupnjom društveno-mrežnog giganta sve prekinuti. To se na sreću nije dogodilo jer će Oculus Rift široj publici biti dostupan u prvom kvartalu 2016. godine.

Mobile je platforma današnjice, a ovom kupnjom pripremamo se za platforme budućnosti. Oculus ima šansu postati najdruštvenija platforma ikada, a sve kako bi u potpunosti promijenila način na koji radimo, igramo se ili komuniciramo”, izjavio je šef Facebooka nakon akvizicije.

Snapchat je društvena mreža koju obožavaju tinejdžeri

Ono što je Facebook bio par godina nakon pokretanja, to je danas Snapchat. Zanimljiva društvena mreža koju će većina tinejdžera staviti na sam tron ‘najcool’ aplikacije na svijetu.

Snapchat su u rujnu 2011. godine pokrenula trojica prijatelja s američkog sveučilišta Stanford – Evan Spiegel, Bobby Murphy i Reggie Brown. Ova društveno-mrežna aplikacija svojim opcijama poprilično je slična Twitteru, ili možda bolje Instagramu. Nakon što korisnik nešto fotografira, on ima opciju na tu fotografiju postaviti kratku poruku ili emoji te ju poslati određenom krugu prijatelja. Ono zbog čega je Snapchat eksplodirao među tinejdžerima je činjenica da korisnik može odabrati koliko će ta poruka, kada ju druga strana otvori, biti aktivna prije nego se sama od sebe izbriše. Do deset sekundi, taman dovoljno vremena da partneru pošaljete seksi selfie ili fotografiju s jučerašnjeg ludog tuluma koja ne smije procuriti u javnost.

Upravo je ova priča bila razlog kontroverze zvane Snappening, kada je u listopadu 2014. godine hakirano na desetke tisuća profila korisnika Snapchata te su ukradene i na webu javno objavljene golišave fotografije i videomaterijali tih korisnika. Dosta često i maloljetnih.

Zbog ovog, ali i brojnih drugih problema sa sigurnošću, ali i privatnošću korisnika, ne čudi činjenica da je Snapchat početkom 2014. godine (dakle, još i prije Snappeningaproglašen najnepouzdanijom tvrtkom na svijetu.

Unatoč tome, ova mreža ne prestaje rasti. Svakog dana koristi ju više od 100 milijuna ljudi koji pošalju više od 700 milijuna snapova dnevno. Impresivne brojke, koje samo pokazuju zašto se danas ova tvrtka procjenjuje na više od 10 milijardi dolara. Kada se na to sve doda činjenica da njegovu publiku čine mlađi od 25 godina, dolazimo do zaključka da Snapchat neće tako brzo nestati sa scene. Riječ je o društvenoj mreži na kojoj mladi mogu biti svoji, zaštićeni (donekle) od pogleda starijih i roditelja. Nešto što je Facebook davno imao, ali s globalnim rastom nepovratno izgubio.

Content is king! U obliku videa…

Gotovo je nevjerojatno koliko je video brzo ušao u naš svakodnevni život. Sve donedavno, mislili smo da nam je jedan YouTube dovoljan. Imaš mace, imaš seksi glazbene spotove. Što ti više treba? Treba ti to sve u trajanju od šest sekundi. Ili 15 sekundi. Ili uživo. Želimo zarađivati od amaterskih videa (ne tih amaterskih videa)!

Upravo se to dogodilo s videom kada je riječ o društvenim mrežama. YouTube je postao carstvo videoblogera koji umjesto pisanja, svoje komentare objavljuju u kratkim i duljim videoformama. Ponudio im je zaradu koju su ovi objeručke prihvatili pa danas imamo YouTube senzacije koje zarađuju milijune dolara godišnje komentirajući videoigre.

Prije godinu dana, snagu videa shvatio je i Facebook pa stoga ne čudi da je upravo njemu na našem News Feedu dao najveći doseg.

Paralelno s tim, i Instagram je uveo mogućnost objave kratkih videa u trajanju do maksimalno 15 sekundi. Kao najveći konkurent Instagram videu stigao je Vine, Twitterov konj za trku koji je korisnicima omogućio još kraću formu – od samo šest sekundi, koja je bila u skladu s Twitterovom politikom jednostavnosti. Kakav to video može stati u šest sekundi, a da istovremeno bude zanimljiv korisniku? Npr. ovaj!

A onda…

Keek, Meerkat, Periscope,… Da! Video je kralj!

Sve je više tech poduzetnika počelo shvaćati snagu videosadržaja na društvenim mrežama. Upravo zbog toga u posljednjih godinu dana imamo osjećaj kao da se sve radi isključivo u tom smjeru.

Keek je društvena mreža koju mnogi nazivaju kombinacijom Facebooka, Twittera i YouTubea. Ono što je na Twitteru tweet, to je na Keeku – keek. Kratak video, kakvih se mjesečno na stranicu postavi više od pet milijuna. U ožujku ove godine iz Keeka je objavljeno kako platforma ima više od 74 milijuna korisnika, ali i da ugovaraju suradnju s Facebookom koja bi tu brojku trebala na neki način monetizirati.

Meerkat i Periscope – muka za sportske i glazbene promotore

Otprilike u isto vrijeme s ovom objavom, na scenu su stupili Meerkat i Periscope o kojima smo također pisali. Za razliku od Keeka, Instagrama i Vinea, koji korisnicima omogućuju igranje s editiranjem videa i na taj način veoma kreativne videosadržaje, Meerkat i Periscope shvatili su da je budućnost u streamingu videa uživo s mjesta događanja i prenošenju toga na ostalim društvenim mrežama poput npr. Twittera.

U tom kontekstu, poprilično je zanimljivo bilo u svibnju ove godine pratiti iznimno očekivani boksački meč Mayweather – Pacquiao za koji su ulaznice koštale nekoliko tisuća dolara, a prijenosi na televiziji i webu njihove zakupce su ‘unazadili’ za prava mala bogastva.

Navijači iz dvorane cijeli su meč svojim fanovima ponudili besplatno preko Periscopea.

Da će Meerkat i Periscope biti budućnost društvenih mreža jasno govori i činjenica da su ga vrlo brzo usvojili i novinari koji ga bez problema koriste prilikom javljanja uživo u vrijeme teških katastrofa ili rođenja kraljevske bebe.

Ello – (donekle) besplatna društvena mreža bez reklama… U čemu je kvaka?

U trenutku kada je Ello pokrenut, u ožujku 2014. godine, ova društvena mreža imala je isključivo jednu misiju – biti besplatna. Donekle. Pokretač Elloa, Paul Budnitz, prilikom launcha, medijima je poslao svojevrsni manifesto onoga što Ello nikada neće biti.

  • nikada neće prodavati podatke o korisnicima oglašivačima
  • nikada neće prikazivati reklame
  • nikada od korisnika neće tražiti da se prijave stvarnim imenom i prezimenom

U čemu je kvaka? Ello danas ima više od milijun aktivnih korisnika, od čega je ogroman broj članova LBGTQ zajednice, prebjegle s ostalih društvenih mreža koje su ih tjerale da koriste pravo ime i prezime. Trenutačno se mreža financira vanjskim ulaganjima, a njezin model poslovanja temelji se na plaćanju za otključavanje svih opcija koje Ello nudi (model kakav ima npr. Dropbox).

U ovom trenutku teško je zaključiti hoće li Ello doživjeti četvrtu reinkarnaciju ‘kratke povijesti društvenih mreža na InPublicu‘, ali je ključ uspjeha možda u tome da se mreža specijalizira, privuče određenu demografiju ljudi (kojih ne mora biti mnogo kao u slučaju Facebooka) te zatim od njih, kao svojedobno Wikipedia, u jednom trenutku zatraži financijsku pomoć. Ako će mreža i dalje biti kvalitetna i ako će je korisnici smatrati vrijednom – oni će to učiniti.

Je li Ello budućnost društvenih mreža?

Živi bili pa vidjeli, ali Ello je zaista određen pokazatelj u kojem smjeru bi se društvene mreže u budućnosti mogle kretati. Sve je više ljudi koji shvaćaju da na internetu ništa nije besplatno. Ono što dobiješ besplatno plaćaš svojim osobnim podacima i vremenom. Korisnici su to počeli shvaćati i sve više dižu glas. Ello je pokrenuo svoj vlak i na njega želi ukrcati što više upravo takvih nezadovoljnika. Što će se iz toga izroditi, saznat ćete u “Kratkoj povijesti društvenih mreža [4. dio]”.

Sviđa vam se ovaj članak? Bacite pogled na Kratku povijest društvenih mreža [1. dio] i Kratku povijest društvenih mreža [2. dio] i saznajte kako je sve krenulo…

Foto: Pixabay