Dilema: Rezultati predizbornih anketa – Trebamo li im vjerovati ?

Dilema: Rezultati predizbornih anketa – Trebamo li im vjerovati ?

Piše: -
Rezultati predizbornih anketa

Bliže se lokalni izbori te izbori za Europski parlament što se već sada može uočiti u medijima te na društvenim mrežama. Ono što je sasvim uobičajeno za svako predizborno vrijeme, kao što je normalno da zimi pada snijeg, su žestoka verbalna borba te objavljivanje rezultata predizbornih anketa.

Nažalost, rezultati anketa i istraživanja javnog mnijenja ponekad postaju predmet sukobljavanja u predizbornoj komunikaciji političara te ih se počinje koristiti u negativnom kontekstu. Cilj ispitivanje javnog mnijenja je opisati trenutno raspoloženje i mišljenje birača s namjerom predviđanja njihovog izbornog ponašanja i preferencija. Hans Eysenck, jedan od najcitiranijih psihologa koji se bavio i teorijom javnog mnijenja, donio je zaključak kako je javno mnijenje usko povezano sa stvarnim ponašanjem jer predviđanja ishoda izbora na osnovi istraživanja javnog mnijenja uglavnom daju točne prognoze. Riječ je o tome da ispitivanja javnog mijenja, koja se provode kada već započne predizborna kampanja kandidata, mogu pokazati stvarno ponašanje birača na izborima. Dakle, što su izbori bliži, rezultati istraživanja su vjerniji prikaz stvarnog ishoda. Ipak, rezultati nikada nisu sasvim istovjetni glasovanju na izborima, ali mogu izvrsno poslužiti kao moguća slika ako se u istraživanju obrati pažnja na sve relevantne utjecaje koji bi mogli iskriviti rezultate istraživanja. Potrebno je pri provođenju ankete osigurati reprezentativnost uzorka, odnosno sastav ispitanika mora što vjernije predstavljati sastav populacije područja za koje se provodi istraživanje.

Zašto se provodi istraživanje javnog mnijenja?

 Osim što kandidatima omogućava da saznaju što birači misle te tako što bolje pripreme kampanju, istraživanja omogućuju medijima da ispune svoju zadaću pa osim mišljenja političara predstave i mišljenje glasača.  Istraživanja javnog mnijenja provode se od početka 20. stoljeća i do sada se dogodio niz grešaka u ispitivanjima, a mnoštvo primjera može se pronaći u SAD-u, a nekoliko njih i u Hrvatskoj. Sve koje zanima na koji način se provode ispitivanja, koje su metode te mogućnosti pogreške te na što treba obratiti pažnju pri pripremi istraživanja pozabavit će se tom tematikom. Treba spomenuti da u većini slučajeva rezultati istraživanja pokazuju realne odnose u izbornoj utrci te da su današnja istraživanja puno preciznija jer uzimaju u obzir greške koje su se događale kroz povijest. Svaka agencija za istraživanje ima za cilj dobivanje što vjernijih rezultata jer o tome ovisi i njihova reputacija, a treba uzeti u obzir kako oni nastavljaju istraživački rad i nakon izbora.

Zašto se ipak javlja nepovjerenje birača u rezultate predizbornih anketa? Odgovor možda leži u tome na koji način se rezultati istraživanja prezentiraju javnosti. Stranke objavljuju rezultate kako bi pokazale svoju snagu ili obratno, kako bi tražile jaču potporu birača ako rezultati ne idu u njihov korist. Mediji objavljuju rezultate kako bi pokazali mišljenje birača, ali često te rezultate pokazuju kao ekskluzivnu vijest kojom žele povećati prodaju ili gledanost.

Problem nastaje kada se rezultati ne prikazuju vjerodostojno, odnosno kada se prikazuje samo one rezultate koji idu u nečiju korist ili kada se na pogrešan način uspoređuju rezultati. Često se uspoređuju rezultati dobiveni u različitim istraživanjima koja su imala drugačiju svrhu, a time i pitanja. Promjene koje mogu znatno utjecati na rezultate istraživanja u medijima se mogu prikazati nevažnima. Primjerice, određeni kandidat na lokalnim izborima može dobiti manji broj glasova u anketi jer je prije provođenja ankete pao rejting njegovoj stranci s kojom ga se povezuje u pitanjima postavljenim u anketi. No na direktnim izborima, primjerice za gradonačelnika ili načelnika, građani neće glasovati za stranku nego za kandidata. Mediji su ti koji rijetko navode na kojem uzorku je provedeno istraživanje, a u naslovima se služe senzacionalizmom koji iskrivljuje sliku dobivenu u ispitivanju javnog mijenja.

Rezultati predizbornih anketa
Foto: Sporni članak u Jutarnjem listu novinara Davora Butkovića

Jedan od primjera neprofesionalizma u medijima je tekst Davora Butkovića u Jutarnjem listu koji se tiče rezultata predizbornih anketa vezanih uz lokalne izbore u Istri. Naime, u istarskom izdanju Jutarnjeg lista Butković je napisao članak s rezultatima ankete, koju je kako navode proveo Ipsos Puls, i prema kojoj Damir Kajin vodi u utrci za mjesto župana ispred IDS-ovca Valtera Flege za 12 posto glasova. U članku se navodi kako je u provedenom istraživanju IDS-ovac Flego osvojio 29 posto glasova , a Damir Kajin 41 posto glasova te je tekst objavljen pod naslovom „Kajin vodi ispred IDS-ovca Flege za 12 posto glasova“.  Javnost možda ni ne bi reagirala da kasnije nisu pročitali zagrebačko izdanje u kojem je objavljen članak s istom temom, ali različitim postocima i zaključcima pa u istom tekstu stoji da je Damir Kajin dobio 37,3 posto glasova, a Valter Flego 32,6 posto u provedenom istraživanju. Tekst je samim time objavljen pod drugim naslovom: “SDP-ova koalicija i IDS izjednačeni na izborima u Istri“.  Za komentar smo pitali Srđana Dumičića, direktora istraživačke agencije Ipsos Puls.

“Ipsos Puls nije bio izvor spornih, niti netočnih niti točnih, podataka u Jutarnjem listu.”, rekao nam je sugovornik.

Dumičić je također dodao kako nisu “surađivali s Jutarnjim listom na ovom istraživanju”, a niti ne znaju tko je to bio. Ipsos Puls je očito proveo istraživanje za naručitelja, ali rezultate nije dao novinarima Jutarnjeg ni ikome drugome. Bez obzira tko je u EPH-u proslijedio rezultate istraživanja koji se vežu uz Ipsos Puls, oni su bili pogrešni te su iz te agencije upozorili predstavnike Jutarnjeg lista da podaci u članku nisu točni. Nakon ispravka su u jutarnjem izdanju Jutarnjeg lista objavljeni točni podaci.

“Mislim da ozbiljan dnevni list ne smije dopustiti ovakvu blamažu s predizbornim anketama. Kako ćete biti uvjerljivi i kredibilni ako u večernjem izdanju imate jedne brojke, a u jutarnjem druge!?”, rekao nam je dr.sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti.

Postavlja se pitanje kakav utjecaj imaju ovakve pogrešne interpretacije na birače kod kojih se zbog zasićenosti rezultata predizbornih anketa javlja odbojnost prema izbornom sustavu pa ni ne žele izaći na birališta. Većina ih je uvjerena kako su rezultati predizbornih anketa namješteni te tvrde kako su rezultati  ‘naručeni’. Istraživanja i jesu naručena od nekog, ali su mediji i stranke ti koji ih pogrešno interpretiraju i narušavaju jasnu sliku.

“Svima nam je jasno da se manipulira predizbornim istraživanjima, da se nastoje favorizirati pojedini kandidati te da se birače želi uvjeriti u nečiju prednost. Na taj način pada povjerenje i u one kvalitetne ankete koje nam pomažu u razumijevanju predizbornih trendova.”,dodao je profesor Skoko.

Potpuni apsurd je kada i sami kandidati na izborima počinju tvrditi da su istraživanje naručili njihovi protivnici aludirajući na to da je istraživanje lažirano, a sami za to nemaju dokaze. Druge stranke ili kanidati možda u javnosti prikazuju rezultate koji idu u njihovu korist no zasigurno zbog toga ne treba svaljivati krivnju na agencije koje svoj posao rade profesionalno. Upravo je Damir Kajin u Novom listu 23. travnja izjavio o istraživanju agencije Hendal da joj je cilj negativni utjecaj na birače.

“Anketa je imala za cilj i vršiti pritisak na premijera Milanovića i demotivirati izlazak građana Istre na birališta.”, ocijenio je Kajin.

Pitamo se što bi rekao o članku u Jutarnjem listu koji mu u jednom izdanju daje prednost, a u drugom izjednačen rezultat s protukandidatom.

“Ankete nisu presudne i krivotvorinama teško možete natjerati birače da promijene svoje mišljenje o nekome. Osobnost, kredibilitet, vizija, program i obećanja te način komunikacije i odnos prema građanima su ključni u predizbornoj kampanji za uspjeh nekog kandidata.”, zaključio je profesor Skoko.

I tako umjesto da pokazuju mišljenje birača, imamo dojam kako se anketama želi utjecati na mišljenje birača, no kako je i profesor Skoko zaključio, sam nastup i program kandidata su puno važniji za uspjeh na izborima. Samo se nadamo da sve češće iznošenje rezultata predizbornih anketa neće djelovati demotivirajuće na birače koji bi mogli pomisliti kako je već sve rečeno u istraživanju.

Foto: Pixabay