ACTA je uvijek aktualna

ACTA je uvijek aktualna

Piše: -
ACTA internet
Foto: the1709blog.blogspot.com

Piše: Tanja Džido

Posljednjih mjeseci svjedoci smo goleme svjetske rasprave oko uvođenja međunarodnog sporazuma protiv krivotvorenja: ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), koji je izazvao brojne prosvjede u svijetu zbog straha od ugrožavanja slobode i prava na internet. Vijeće Europske Unije je u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatilo ACTA-u, a krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA-u stavile su 22 zemlje članice. No, zbog brojnih prosvjeda i neslaganja javnosti, mnoge zemlje EU zaustavile su proces ratifikacije dok se ne razjasni stvarni cilj uspostavljanja ovakvog sporazuma. Sumnja se da je ACTA još jedna američka tvorevina koja bi kontrolirala objavljivanje i dijeljenje povjerljivih informacija i zataškanih dokumenata.

Je li internet bio potpuno slobodan i prije ACTA-e?

Da internetom ne vlada anarhija dokaz je trenutno važeći međunarodni IP zakon, TRIPS, donesen 1994. godine, koji se bavi zaštitom prava intelektualnog vlasništva i dosad je osudio nekoliko osoba koje su se bavile piratstvom. TRIPS je po svojoj prirodi fleksibilan i daje slobodu državama potpisnicama da kreiraju vlastite internetske zakone u skladu s njim. ACTA je dosta striktnija te samim time ne ostavlja previše prostora za donošenja nacionalno važećih promjena.

Što je doista ACTA?

Autori ACTA-e ostali su nejasni i po samom nazivu budući da su naglasili da je sporazum ‘protiv krivotvorenja’, no, po definiciji, krivotvorenje je prodavanje lažne verzije nečega, a na internetu se ne prodaju lažne verzije, već kopije pravih. Je li to onda krivotvorenje?

Prema ACTA-i, ako se tekst zaštićen autorskim pravima nađe na internetu, ne samo da će se kazniti osobe koje su ga postavile na internet već i osobe koje ga dijele na internetu ili šalju e-mailom. Ovakve odredbe će donijeti velike promjene u suvremenom novinarstvu budući da se ono sada uglavnom oslanja na neprofitne izvore informacija poput Wikileaksa. Ako se novinarima onemogući korištenje različitih izvora u strahu od kazni za povredu autorskih prava, njihovi jedini sigurni izvori bit će priopćenja za javnost. Tada će novinarstvo u potpunosti izgubiti svoju ulogu ‘psa čuvara demokracije’ jer će postati sredstvo prenošenja službenih informacija koje nužno ne moraju odražavati sliku stvarnosti. Na taj način ACTA je stavila interese vlasnika prava ispred nekih od temeljnih ljudskih prava kao što su sloboda izražavanja, pravo na pristup informacijama i kulturnim dobrima te pravo na privatnost.

Odredbe ACTA-e nalažu da svaki davatelj internetskih usluga treba vršiti nadzor te pružati osobne podatke o onima koji krše autorska prava. Takav povećan nadzor i praćenje potencijalnog kršenja će  automatski ugroziti pravo na privatnost korisnika. Protiv takve odredbe odlučno je ustao Europski sud pravde koji je donio odluku da nitko ne može natjerati vlasnike internetskih stranica i društvenih mreža da instaliraju filtere koji će detektirati postavljanje piratskog sadržaja.

I Slovenci odgodili ratifikaciju ACTA-e

Budući da je javnost burno reagirala na ACTA-u i stroge odredbe koje ju sačinjavaju, brojne zemlje su zaustavile proces ratifikacije ili su se povukle iz pregovora za potpisivanje ovog kontroverznog sporazuma. Nedavno je to učinila i Slovenija, a vrlo vjerojatno takav trend nastavit će se i dalje. Pritisak javnosti na neki nači se isplatio.

Ako želite saznati više o ACTA-i ili pogledati njenu punu verziju, posjetite njihovu službenu web stranicu.